Kraj Drugog svjetskog rata Jugoslavija je dočekala na pobjedničkoj strani, kao saveznica zapadnih sila i Sovjetskog Saveza. Međutim, kada je počeo rat, ni na zapadu ni na istoku nije bilo jasno koga će u Jugoslaviji podržati. Zapad na početku podržava četnike kao preostali dio vojske izbjegle kraljevske vlade, a Moskva vrlo stidljivo podržava komuniste i partizane. O tome kako se razvijala međunarodna situacija u odnosu na Jugoslaviju u ratu i poraću Hrvoje Klasić u 57. epizodi Kontrapovijesti razgovara s povjesničarem Borisom Tomanićem s Instituta za savremenu istoriju u Beogradu. Kako je došlo do toga da je London počeo podržavati komuniste i sporazum Tito – Šubašić više nego Moskva i zašto je poslije rata došlo do sukoba Tito – Staljin?

Adolf Hitler nije počinio samoubojstvo nego se spasio i podmornicom pobjegao u Južnu Ameriku gdje je nastavio živjeti. Josip Broz Tito nije bio sin zagorskih seljaka nego podmetnuti ruski princ. Johna Fitzgeralda Kennedyja ubili su Rusi, odnosno Kubanci, odnosno CIA. To su samo neke od najpoznatijih teorija zavjere, a o tome što su teorije zavjere, kako i zašto nastaju i tko ih širi, Hrvoje Klasić u 56. epizodi Kontrapovijesti razgovara s politologom Nebojšom Blanušom, profesorom na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Koja je razlika između zavjera koje su u povijesti bile stvarne i teorija zavjere koje su bile posve neopravdane?

Gost Hrvoja Klasića u 51. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Franko Doda, a razgovaraju o njegovoj knjizi "Politička povijest muške homoseksualnosti u socijalističkoj Jugoslaviji". Zašto su se komunisti po dolasku na vlast u Sovjetskom Savezu benevolentno odnosili prema homoseksualnosti i zašto su je ponovo kriminalizirali nakon uspona Hitlera? Kakav je bio odnos jugoslavenskog partizanskog pokreta prema homoseksualnosti i zašto je ona bila kažnjavana čak i strijeljanjem? Kako se nakon rata gleda na homoseksualnost u svjetlu izgradnje "novog socijalističkog čovjeka", na koji način je ona bila kazneno gonjena, kakve su bile kazne i kada je i zašto došlo do njene dekriminalizacije? Koliko se u cijelom tom vremenu pristup jugoslavenskih vlasti podudarao s pristupom zapadnih država?

Gost Hrvoja Klasića u 52. epizodi Kontrapovijesti je politolog i publicist Čedomir Višnjić, a razgovaraju povodom 150. godišnjice rođenja Svetozara Pribićevića, jednog od najznačajnijih političkih predstavnika Srba u Hrvatskoj koji je u početku zagovarao unitarističku Jugoslaviju, a kasnije bio blizak suradnik Stjepana Radića i najoštriji kritičar diktature kralja Aleksandra Karađorđevića.

Gost Hrvoja Klasića u 53. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Branimir Janković s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a razgovaraju o Anti Starčeviću i pravaškoj politici. Kada je i kako Starčević dobio titulu "oca domovine"? Koja je razlika između njegove pravaške politike i narodnjačke politike biskupa Josipa Juraja Strossmayera? Bi li Starčević, unatoč romantičarskom nacionalizmu, u nekim stvarima mogao biti označen i kao liberal? Što je mislio o Srbima i drugim južnoslavenskim narodima? Tko je bio njegov nasljednik Josip Frank i zašto većina pravaških opcija 1918. pristaje na ujedinjenje u novu jugoslavensku državu? Kako se antisemitizam kod pravaša razvijao od Starčevića, preko Josipa Franka do onoga u ustaškom periodu? Zašto se novo pravaštvo od 1990-ih direktno vezalo uz ustaštvo?

Gost Hrvoja Klasića u 54. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Hrvoje Petrić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a razgovaraju o seljaštvu kao hrvatskom političkom pokretu i njihovom vođi Stjepanu Radiću. Kako se seljaštvo organizira u Hrvatsku seljačku pučku stranku, zašto ona iz pučke mijenja ime u republikansku, a kasnije samo u Hrvatsku seljačku stranku? Otkud geslo "Vjera u Boga i seljačka sloga" i kakav je bio odnos Stjepana Radića i njegovog brata Antuna prema kleru i sekularizmu? Na koje "guske" i na koju "maglu" je mislio Stjepan Radić u svojem čuvenom upozorenju iz 1918.? Jesu li braća Radić bila protiv udruživanja u Jugoslaviju ili su smatrali da ona treba počivati na određenom političkom modelu? Kako je došlo do njegove suradnje s vođom Srba u Hrvatskoj Svetozarom Pribićevićem i zašto je režimsko nasilje prema Hrvatskoj seljačkoj stranci eskaliralo do skupštinskog atentata u kojem je Stjepan Radić smrtno ranjen? Zašto je baš njegov sprovod bio najveći u povijesti Zagreba i Hrvatske?

Gost Hrvoja Klasića u 55. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Rade Ristanović s beogradskog Instituta za savremenu istoriju, a tema je pokret otpora u Beogradu nakon njemačke okupacije 1941. Kako je izgledala njemačka uprava u Beogradu i koje su se sve grupe našle na meti Gestapoa i lokalnog kolaboracionističkog policijskog aparata? Na koji način počinje otpor okupaciji, koje grupe u njemu sudjeluju i zašto su uvedene drakonske mjere kolektivnog strijeljanja za svaki napad na njemačku upravu i vojsku? Kakav je odnos ravnogorskog i komunističkog pokreta i zašto je nakon kratkotrajnog perioda suradnje došlo do žestokog neprijateljstva? Kako su izgledale komunističke diverzije i druge akcije u Beogradu i zašto ravnogorci prestaju s otporom? Što se događa s ravnogorcima nakon oslobođenja grada od njemačke okupacije?